Zvuk je iskustvo koje se dešava u mozgu. Započinje pokretima oko nas – fluktuacijama u gustoći molekula vazduha poznatim kao zvučni talasi. Ovi talasi putuju iz spoljnjeg sveta prema našem uvu, a tamo će konačno postati ono što interpretiramo kao zvuk. Sasvim je pirodno da sredina u kojoj se ovaj proces odvija utiče na moždane funkcije i percepcije. To je razlog zbog kog tu sredinu treba da opremimo da radi za nas, ne samo da je samo lepa, lepih boja ili udobnih stolica – mora da ima kvalitetan sistem za ozvučavanje koji garantuje jačinu i kvalitet zvuka, ali i kontrolu i trajanje tog sistema. Dok je u svetu postao trend instalacija video i led panela po zidovima kafića i restorana, u Srbiji se i dalje borimo da dokažemo kako je ulaganje u zvuk mnogo važnije od dizajnerskih kič momenata koji sasvim sigurno neće podići atmosferu niti konzumaciju pića i hrane u kafeima i restoranima. Ljudi piju u kafićima kada su srećni i kada se vesele – dok uživaju u dobroj muzici, kvalitetu i jačini zvuka, a sve ostalo imaju i kod kuće. Za posetu kafeima i klubovima presudan je sadržaj koji se nudi – ako je to bend koji dobro svira, on mora imati kvalitetnu opremu na kojoj se to dobro čuje i onda su i gosti srećni. Zadovoljavanje estetskih momenata enterijera plastičnim i automobilskim zvučnim kutijama nije standard dobrog kluba koji namerava da postane referentan za provod u gradu. Zvuk mora biti moćan i slati poruku: Ovde ćete se dobro provesti i otići kući zadovoljni. Sa druge strane on vlasnicima klubova garantuje veću konzumaciju, ali i želju za dužim boravkom u tom prostoru. Zato ne oklevajte da uložite novac u ono što će vam zapravo vratiti investiciju – dobro Martin Audio ozvučenje. Ministry of Sound, najbolja diskoteka na svetu, nekoliko puta je nagrađena za najbolji dizajn sistema za zvuk i godinama koristi Martin Audio ozvučenje. Klik za detaljnije…
I ovo nismo naveli kao podatak iz mašte, već kao rezultat i zaključke ozbiljnih naučnih studija.Dokazano je da glasan i moćan zvuk direktno utiče na bržu i povećanu konzumaciju alkohola – utiče na naše fizičko i mentalno stanje – od disanja i otkucaja srca, do percepcije mirisa i ukusa. Ono što čujemo dok unosimo napitke, (čak i zvuk otvaranja boce) gradi naša očekivanja o tome što ćemo popiti ili pojesti. Studija istraživača sa univerzteta u Oxfordu (objavljena i u Vašington postu 2016 godine), pokazala je pored ostalog i to, da što su sabovi/basovi dublji i teži, mislićemo da pivo sadrži više alkohola nego što ga inače ima.
U istraživanju o uticaju zvuka (okruženja) na percepciju i procenu piva analiziran je uticaj dizajna zvuka na ocenu ukusa piva. Sprovedena su tri eksperimenta u kojima su učesnici dva puta probali pivo i ocenili iskustvo, svaki put pod uticajem drugog zvučnog podražaja. Učesnici nisu bili informisani da su, u stvari, degustirali isto pivo. Cilj je bio da se utvrdi da li će zvučni zapisi koji su ranije pokazali da odgovaraju različitim osnovnim ukusima značajno modulirati uočenu slatkoću, gorčinu, kiselost i sadržaj alkohola piva. Sve u svemu, muzika je uticala na ocenu ukusa i snage piva. Nadalje, kontrolna studija koja uključuje degustiranje istih piva bez zvučnih podražaja, potvrdila je da se ovi rezultati ne mogu jednostavno objasniti u smislu efekata reda (ili adaptacije). Ovi rezultati, dakle, ukazuju na prenos senzacije kao potencijalnog mehanizma koji leži u osnovi posmatranih modulacija ukusa zvukom. Ova studija naglašava potencijal zvuka na poboljšanje doživljaja hrane i pića. Na taj način, oni koji rade u prehrambenoj industriji mogu se osećati sve više sigurni u usvajanju novih multisenzornih tehnika pri dizajniranju iskustava pri konzumiranju hrane i pića. Zaključci: Izbor muzike/zvuka uticao je na ocenu ukusa i snage piva. Rezultati ukazuju i na potencijal zvuka za poboljšanje doživljaja pri konzuiranju hrane i pića.